Od početka Covid 19 pandemije brojne studije su pokazale da je gojaznost jedan od najvećih faktora rizika za obolevanje i težu kliničku sliku ove virusne infekcije.
Tako na primer, u studiji koja je obuhvatila skoro 400 000 pacijenata koji su zaraženi SARS-CoV-2 virusom, pokazano je da je verovatnoća gojaznih ljudi da budu hospitalizovani 113% veća nego kod onih sa normalnom telesnom težinom. Takođe, gojazne osobe imaju 74% veću verovatnoću da će završiti u jedinici intenzivne nege, odnosno 48% veću verovatnoću smrtnog ishoda.
Ono što još dodatno utiče na pogoršanu kliničku sliku Covid infekcije kod gojaznosti je činjenica da su oboljenja srca, pluća i dijabetes daleko zastupljenija. Gojazne osobe često pate od metaboličkog sindroma kod kojeg su povišeni nivoi šećera i masnoća u krvi. Dolazi i do poremećaja koagulacije krvi i povišenog krvnog pritiska.
Pokazano je da je kod Covid 19 pacijenata sa prisutnim metaboličkim sindromom značajno povišen rizik za prijem u jedinicu intenzivne nege, respirator i smrtni ishod.
Uticaj gojaznosti u Covidu – Koji su to fiziološki mehanizmi koji utiču na pojačano oboljevanje?
Fiziološki mehanizmi koji utiču na pojačano obolevanje i težih kliničkih slika gojaznih osoba kod Covid infekcije su sledeći:
- Povećana količina masti u trbuhu i trbušnom zidu povećava pritisak na dijafragmu. Kao posledica toga smanjeni su disajni pokreti dijafragme, pravi se kompresija na donje delove pluća i smanjuje oksigenacija u njima. Kod Covid infekcije se sve ovo značajno pogoršava.
- Postoji tendencija ka pojačanom zgrušavanju krvi jer je endotel krvnih sudova oštećen. Jedan od ključnih patogenetskih mehanizama oboljevanja kod Covid infekcije je pojačano zgrušavanje krvi, posebno u malim krvnim sudovima pluća.
- Imunitet kod gojaznih osoba je oslabljen. Nime, masne ćelije zahvataju slezinu, kostnu srž i timus, u kojima se normalno produkuju ćelije imunog sistema. Ne samo da jer broj imunih ćelija smanjen kod gojaznosti, nego je i njihova funkcija oslabljena, posebno na račun poremećene funkcije T limfocita. Tako na primer, gojazne osobe će imati slabiji primarni odgovor na infekciju, ali i slabiju reakciju na vakcinu.
- U sklopu gojaznosti i metaboličkog sindroma prisutno je stalno hronično zapaljenje, sa hroničnom produkcijom citokina, i makrofaga koji se regrutuju u cilju odstranjivanja umirućih ćelija masnog tkiva. Ovo hronično zapaljenje može biti okidač citokinske oluje u Covid infekciji.
Uticaj gojaznosti u Covidu – Psihički aspekt
Za gojazne osobe dodatni rizik raste i zbog psihičkog opterećenja koje nosi sama gojaznost. Tu je naravno i strah u novonastalim pandemijskim uslovima i ansioznost zbog pojačane mogućnosti obolevanja.
Ljudi se zatvaraju sami u sebe, manje se kreću, a svoju anksioznost često pokušavaju da smire pojačanim i nekontrolisanim unosom hrane.
Strah od obolevanja u Covid infekciji dakle, predstavlja značajno psihičko opterećenje za gojazne osobe. One su već primarno stigamtizovane u društvu, i uskraćena im je normalna socijalna interakcija.
Ono što gojazne osobe treba da urade u naletu pandemije da daju sve od sebe i da počnu sa vežbama i dijetama, te da smršaju, odnosno da izgube makar mali procenat prekomernih kliograma.
Već mala redukcija telesne težine smanjuje mogućnost obolevanja i težih komplikacija Covid infekcije.